11. hrvatski dan ljekarni

• Europska komisija, na temelju preporuka Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), preporučuje cijepljenje kao najučinkovitiji način sprečavanja gripe, ali i kao prvi izbor za kontrolu utjecaja sezonske gripe na javno zdravlje.
• Cijepljenje, osim što pruža osobnu zaštitu pojedincu, koristi i cijeloj zajednici jer kada je većina populacije cijepljena, prijenos zaraze je prekinut. Na taj način štite se pojedinci koji se ne mogu cijepiti iz zdravstvenih razloga (npr. osobe alergične na pojedine sastavnice cjepiva) ili koji ne reagiraju na cijepivo.
• Nakon cijepljenja, organizam za tjedan dana stvara protutijela protiv virusa gripe, a najveće razine protutijela postižu se nakon dva tjedan, te ostaju stabilne šest mjeseci.
• Cijepljenjem se smanjuje rizik od infekcije gripom za 70-80% (nešto manje u starijih osoba). Ako se osoba zarazi neposredno nakon cijepljenja, prije stvaranja potpune zaštite, težina simptoma s komplikacijama u starijih osoba smanjuje se za 20-50%.
• Cjepivo protiv gripe ne može uzrokovati gripu jer se sastoji od umrtvljenih ili oslabljenih dijelova virusa. Respiratorni virusi, koji izazivaju simptome slične gripi (flu-like viruses) ili zaraza virusom gripe, čiji simptomi se nisu manifestirali prije cijepljenja, mogu navesti pacijente na pogrešan zaključak da su cijepljenjem oboljeli od gripe.
• Nuspojave koje se mogu pojaviti nakon cijepljenja su: blago povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima ili bol na mjestu injiciranja (obično blaga) koja se pojavljuje u približno 65% primatelja cjepiva, traje jedan do dva dana i spontano nestaje. To su normalne posljedice cijepljenja, a druge reakcije su rijetke.
• Određene komponente cjepiva (primjerice proteini jaja ili konzervans) mogu izazvati alergijske reakcije različite težine od blage urtikarije ili angioedema do anafilaksije.
• Premda je cijepljenje protiv gripe učinkovito, ta učinkovitost ipak nije 100%-tna, no ukoliko se osoba koja se cijepila zarazi virusom gripe, simptomi će biti blaži, a i bolest će kraće trajati. S druge pak strane, ako je pacijent ove sezone već prebolio gripu, cijepljenje bi ipak bilo preporučljivo, jer će štititi od drugih tipova virusa gripe koji usporedo cirkuliraju svake sezone.

Ne smiju se cijepiti osobe sa sljedećim stanjima i simptomima:

• alergijom na proteine jaja
• teškom alergijskom reakcijom na cjepivo protiv gripe u anamnezi
• akutnom bolesti, praćenom povišenom tjelesnom temperaturom
• Guillain-Barre-ovim sindromom 6 tjedana prije cijepljenja
• djeca mlađa od 6 mjeseci

Na sjevernoj hemisferi sezona gripe traje od listopada do ožujka ili travnja iduće godine. U većini zemalja cijepljenje započinje u ranu jesen. Cijepljenje se može provoditi do kraja sezone gripe (ožujak-travanj), ali preporuka je da to bude u jesen jer se vrhunac epidemije očekuje od siječnja do ožujka iduće godine.

Nakon cijepljenja jednom dozom cjepiva očekuje se zaštitni imunološki odgovor nakon dva tjedna, u trajanju od najmanje jedne sezone (osim kod djece, za koju su potrebne dvije doze cjepiva kod prvog cijepljenja).

Za svu djecu o dobi od 6 mjeseci do 8 godina, kod kojih je, za potpuni učinak cijepljenja, potrebno primijeniti dvije doze cjepiva, vrijeme prve doze treba uskladiti s nacionalnim preporukama, a drugu dozu treba dati najranije četiri tjedna nakon prve.