Propolis

PROPOLIS – čuvar pčela i našeg zdravlja

Propolis je mješavina prirodnog pčelinjeg voska i smolastih materija koje pčele skupljaju s lisnih pupoljaka drvenastih biljaka, najčešće topole, vrbe, kestena i konifona. Crvenkastožute je boje, ljepljiv i ugodnog aromatičnog mirisa. Kao što samo ime govori (grčki: pro-ispred, polis-grad), propolis pčelama služi kao “čuvar grada”, odnosno za zaštitu košnice. Njime popunjavaju otvore i pukotine kako bi se zaštitile od vanjskih utjecaja poput vremenskih uvjeta te mikroorganizama. Također njime obljepljuju svako strano tijelo koje se nađe u košnici, poput miša, da bi spriječile neugodan miris i širenje mikroorganizama prilikom raspadanja. Pčele su u ovom obliku već 80 milijuna godina i preživljavaju pomoću prirodnih sposobnosti da stvore visokokvalitetne pripravke od kojih neke sadrže komponente koje se tek trebaju identificirati i kategorizirati. Nema načina da čovjek stvori toliko bogata svojstva meda, polena i propolisa.  Propolis sadrži više od 300 različitih supstanci. 55% su u smolama i balzamima, 30% u vosku, 10% u eteričnim uljima, 5% u polenu. Sadrži sve poznate vitamine, osim K, i 15 minerala i već odavno ga ljudi koriste za liječenje i održavanje zdravlja.

SVOJSTVA I UPORABA:

Zbog svojih visokokvalitetnih svojstava, propolis ima široku primjenu, kako unutrašnju, tako i vanjsku. A pošto je topiv u alkoholu i eteru, najčešće se koristi u obliku propolisnih kapi, no mnogo je i drugih načina i oblika kako ga iskoristiti. Prvenstveno se koristi za jačanje imunološkog sustava kod prehlada, gripa i upala, ali i općenito za povečanje fizičke snage u kapima, tabletama, pastilama i sirupima. Kod upala grla, ždrijela ili kašlja, koriste se propolisni sirupi i pastile s prirodnim dodatcima. Propolisni sprejevi se upotrebljavaju protiv grlobolje i za sprječavanje i liječenje upala desni i usne šupljine. Lokalno se primjenjuje na koži kod raznih dermatitisa, opekotina, posjekotina, ekcema, čireva i sličnih problema, isto tako u kapima, u obliku masti ili krema. Upotrebljava se čak i za jačanje kose, boli u uhu, problema s venama, probavnim i urogenitalnim sustavom, kod hemoroida te za detoksikaciju.

Zanimljiva je činjenica da ga je Antonio Stradivari koristio u izradi violina. Propolis ili pčelinje ljepilo je graditeljima violina služio kao dio laka za zaštitu jer se brzo suši i ima odlične kvalitete.

SASTAV I DJELATNE TVARI:

Analiza pojedinačnih sastojaka je otežana jer propolis sadrži velik broj supstanci koje su iz biljnih izlučevina, a i nije konstantna sastavljena masa. Njegov sastav ovisi o botaničkom porijeklu i varira ovisno o tome s koje biljke je skupljen i u koje godišnje doba. Stoga se sastojci mogu podijeliti u tri grupe: koji potječu s pupoljaka određenih biljaka, pčelinji sekreti te sastojci koji mu se dodaju prilikom prerade u košnici poput peluda i voska.

Danas je identificirano više od 300 različitih supstanci, pokušali smo ih razvrstati u donjoj tablici.

Djelatne tvari

% u neprerađenom propolisu

Napomena

Polifenoli: kalkoni, dihidroksi kalkoni, flavoni, flavonoidi

5 – 50

Alkoholnog porijekla

Aromatične kiseline, esteri aromatičnih kiselina s alkoholima, alkoholi, aldehidi, ketoni

1 – 25 g / 100 g

Uglavnom alkoholnog porijekla

Aminokilseline, šećeri, vitamini, mineralne tvari

1 – 10 g / 100 g

Topivi u vodi i manjim dijelom alkoholnog porijekla

FLAVONOIDI I FLAVONOIDI U PROPOLISU:

Flavonoidi (bioflavonoidi) obuhvaćaju veliku grupu metabolita koji se nalaze u svim biljkama. To su pigmenti odgovorni za obojenost cvjetova i listova. Zbog izrazite farmakološke učinkovitosti danas se flavonoidi sve više koriste u medicini, kozmetici pa i u prehrambenoj industriji.

Smatra se da flavonoidi predstavljaju osnovu biološke aktivnosti propolisa (djeluju protiv bakterija, virusa, gljivica i upala). Antioksidativan učinak propolisa, za koji su također zaslužni flavonoidi, očituje se u uspješnom uklanjanju različitih slobodnih radikala i oksidansa koji se mogu naći u organizmu, a uzrokuju oštećenja membrana i receptora te ubrzavaju proces starenja.

Brojni čimbenici kao što su sastav vegetacije, uzgoj pčela, način skupljanja, uvjeti čuvanja te postupak ekstrakcije mogu utjecati na kakvoću (udio flavonoida), a time i na terapijsku vrijednost propolisa i njegovih pripravaka. Nove analitičke metode omogućavaju standardizaciju propolisa na sastav farmakoloških tvari – flavonoida, pa se nativni (izvorni) propolis pročišćava, selektira, analizira i standardizira.

Tvrtka PIP je razvila liniju Farmakol sa preparatima koji sadrže nativni pročišćeni propolis standardiziran na flavonoide.