USUSRET SEZONSKOJ GRIPI

Unatoč nastojanju ljeta da ostavi svoj sunčani trag, polako smo svjesni da je odmor iza nas te da nas očekuje cijela nova poslovna ili školska godina puna teških zadataka koji znaju iscrpiti. Nakon “punjenja baterija” nitko ne razmišlja koliko ustvari se organizmu teško nositi s ogromnim pritiskom koji dobiva vanjskim utjecajima. Stres kao okidač pada imunog sustava uzrokuje mnoge bolesti. Dolazi vrijeme prehlada i ostalih viroza i bakterijskih infekcija kada je uzročnika bolesti najviše u zraku. Možda najopasnija, s najgorim simptomima je sezonska gripa. Najbolji lijek je prevencija, stoga smo odlučili dobro vas informirati o tom opasnom protivniku kako biste na vrijeme pripremili organizam.

O gripi:

Gripa ili influenza je akutno zarazno oboljenje u prvom redu dišnog sustava, izazvano virusom gripe.

Sezonska epidemija gripe je globalni javnozdravstveni problem. U Europi se gripa javlja u redovitim godišnjim epidemijama tokom zime. Obično zahvaća sve zemlje u trajanju od mjesec ili dva. U Europi uglavnom traje oko četiri mjeseca. Širenju virusa gripe izrazito pogoduje urbanizacija i migracije (boravak mnogo ljudi u zatvorenom prostoru, slaba ventilacija prostorija, I dr.).

Zbog visoke zaraznosti i širenja, gripa se često pojavljuje u epidemijama (zahvaća mnogo ljudi određenog područja), a ponekad i u pandemijama (širenje gripe po udaljenim krajevima svijeta).

Danas je poznato da gripu uzrokuju članovi porodice Orthomyxoviridae, grupe virusa koji napada kičmenjake. Virus se sastoji od genetskog materijala – ribonukleinske kiseline, okružene proteinskom ovojnicom i lipidnim omotačem iz kojeg izlaze štapići proteina hemaglutinina (HA) i neuraminidaze (NA). Ti proteini se ponašaju kao antigeni – izazivaju imunu reakciju kod čovjeka ili u nekom drugom organizmu. Osim antigenskih svojstava, hemaglutinin omogućava virusu da se spoji i napadne stanicu, a neuraminidaza omogućava virusu kretanje duž stanice. Influenza pravi stalna iznenađenja i ne može se predvidjeti njeno neposredno ponašanje. Zato je epidemiologija influenzae veoma interesantna.

Postoje tri tipa influenza virusa – A, B, i C:

Tip A se dijeli na različite podtipove i kombinacije podtipova. Neki od podtipova (H1N1, H1N2, H3N2) trenutno cirkuliraju među ljudskom populacijom, ostali u životinjskim vrstama.
Tip B virusa je uobičajen u ljudskoj populaciji. Može prouzrokočiti epidemiju, no ne i pandemije.
Tip C uzrokuje blaži oblik bolesti u ljudi i ne uzrokuje epidemije niti pandemije.

Bitno je znati:

Imunitet prema površinskom antigenu, pogotovo prema hemaglutininu, smanjuje vjerovatnost pojave infekcije i težih oblika bolesti, ukoliko se infekcija javi.
Antitijela razvijena prema jednom tipu ili podtipu daju ograničen ili nikakav imunitet prema drugom tipu ili podtipu.
Antitijela razvijena prema jednoj antigenoj varijanti influenza virusa ne mogu kompletno zaštititi  protiv nove antigene varijante istog tipa ili subtipa virusa.
Imunitet kod inaktiviranog cjepiva je kratkotrajan i traje 6-8 mjeseci

Prema statistikama SZO:

Za vrijeme godišnje epidemije gripe, 5-15% populacije obolijeva od infekcija gornjih dišnih putova od ukupnog broja oboljelih između 3 i 5 milijuna slučajeva su sa kliničkom slikom teških oboljenja  20% djece  u svijetu svake godine oboli od gripe u svijetu se svake godine javlja između  250 000 i 500 000 smrtnih slučajeva od gripe ili posljedica (komplikacija) gripe preko 90% smrtnih slučajeva povezanih s gripom otpada na osobe od 65 godina i starije

Simptomi i posljedice za organizam:

Gripa je klasificirana kao infektivno oboljenje respiratornog trakta karakterizirano groznicom, rinitisom, kašljem, glavoboljom, bolovima u mišićima, općom nelagodom i osjećajem slabosti. Među djecom se javlja još i otitis media (upala srednjeg uha) i povraćanje.

Ipak, ona napada čitav organizam i njene posljedice se, nažalost, ne zadržavaju samo na respiratornom sustavu. U sezoni gripe povećani mortalitet je posljedica kako same gripe, tako i pneumonije kao njene najčešće komplikacije – virus gripe je sposoban da učini organizam osjetljivijim na sekundarne bakterijske infekcije naročito pneumokokama, stafilokokama i Haemophilusom influenzae.

U sezoni gripe ukupan mortalitet i morbiditet je u znatnome porastu, kako zbog oboljevanja zdrave populacije od same gripe, tako i zbog oboljevanja kardiovaskularnih bolesnika, dijabetičara, bolesnika s KOPB, astmom, sinusitisom, bronhitisom, rinitisom, otitis mediom i ostalim kroničnim bolestima kod kojih se pored oboljevanja od gripe javlja i pogoršanje stanja osnovne bolesti.

Posljedice oboljevanja od gripe variraju od godine do godine, što onemogućuje procjenu godišnjih smrtnih slučajeva i ekonomske gubitke.

Od većeg ekonomskog značenja su veliki broj blagih do umjerenih slučajeva oboljelih od gripe, koji imaju za posljedicu izostanke s posla, gubitak produktivnosti, pritisak na zdravstvo, povećane zdravstvene troškove, itd.

Sporadične infekcije javljaju se izvan sezone s tim da je incidencija u toplim ljetnim mjesecima vrlo niska. Kod pojave gripe izvan sezone, vjeruje se da je infekcija možda uvezena iz ekvatorskog područja (gdje je gripa prisutna uglavnom čitave godine) i s Južne hemisfere gdje se epidemija poklapa s ljetnim mjesecima u Europi.

Prevencija:

Cijepljenje je jedina metoda prevencije  influenzae i njenih komplikacija. Sve predhodno rečeno ukazuje na neophodnost cijepljenja protiv gripe kao jedine solidne zaštite od oboljevanja i mogućih, pa i fatalnih komplikacija, te ekonomskih posljedica. Virus gripe je podložan stalnim mutacijama i stoga svake godine, za svaku hemisferu ponaosob, Svjetska zdravstvena organizacija prilagođava, tj. mijenja sastav cjepiva za nadolazeću sezonu.

Podizanje imunološkog sustava i općeg stanja organizma. Ako i dođe do zaraze,  organizam će se lakše nositi s bolešću.

Liječenje:

Za liječenje gripe potrebno je uzeti lijek koji posebno djeluje na virus gripe. Antibiotici ne djeluju na viruse nego samo na bakterije, ali unatoč tomu neki liječnici danas daju svojim pacijentima antibiotike za gripu. Razlozi leže između straha od komplikacija gripe i straha od pacijenta. Komplikacije gripe koje uzrokuju bakterije javljaju se redovito nakon preboljele gripe, pa se mogu točno odrediti i točno ciljano liječiti, dok na komplikacije virusne naravi antibiotici ionako ne djeluju.

Postoji samo jedan oralni lijek koji djeluje upravo na virus gripe, odnosno blokira dio virusa koji se ne mijenja i tako ga uništava. Generičko ime mu je oseltamivir. Ako se uzme tijekom prva dva dana bolesti može gotovo u potpunosti zaustaviti gripu. U prosjeku skraćuje tijek bolesti za 37%, ublažava simptome za 40% i smanjuje rizik komplikacija za 67%. U pakiranju se nalazi 10 kapsula koje se uzimaju 5 dana, svakih 12 sati. Neželjene pojave su rijetke, najčešće probavne smetnje koje se mogu ublažiti uzimanjem lijeka pola sata nakon jela.